The influence of religion on the formation of Serbian national identity in Bosnia and Herzegovina
Abstract
Serbian national identity was shaped by many factors, among which the most important are: language, alphabet, state-legal tradition and religion. Many authors emphasize the predominance of religion in the array of other identity characteristics of all Balkan peoples, including the Serbs. The period of Ottoman rule is of key importance for understanding inter-ethnic relations in Bosnia and Herzegovina. That area, along with parts of the Albanian, Macedonian and Bulgarian territory, is the most deeply Islamized compared to other parts of the European continent conquered by the Turks. Islamization caused the gradual penetration of Islamic culture and customs in Bosnia and Herzegovina. The geopolitical position of the provinces, on the borders of great civilizations and cultures, and then two empires, Ottoman and Austro-Hungarian, additionally influenced the complexity of religious situations and the influence of religion on the formation of modern national identities. The national and religious segmentation of society in Bosnia and Herzegovina has left a deep mark on political organization as well, which we can trace back to the beginning of the 20th century when the earliest political parties were founded during the Austro-Hungarian administration. The wars that ravaged the territory of Bosnia and Herzegovina throughout the 20th century had a pronounced religious character.
References
Andrić, I. (1994). Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine. Prosveta.
Atanasiadis, A. (2015). Islamska dimenzija etnogeneze Bošnjaka, istorijski tokovi i savremeno stanje. Kalenić.
Bataković, D. (1996). The Serbs of Bosnia and Herzegovina-History and Politics. Dialogue.
Bodrožić, Đ. (2012). Srpski nacionalni identitet: izvori i osnovi. Nacionalni interes, 8(1), 111‒129.
Bodrožić, Đ. (2018). Identitet i istorija–prilog kulturi sećanja. Nacionalni interes, 14(1), 7‒25.
Bogdanović, D. (1986). Knjiga o Kosovu. SANU.
Crnjanski. M. (1981). Sеоbе (Vol. III). Nolit.
Cvitković, I. (2001). Sociologija samospoznaje. DES.
Cvitković, I. (2006). Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini. Synopsis.
Cvitković, I. (2017). Nacionalna i konfesionalna slika Bosne i Hercegovine. In I. Cvitković (Ed.), Demografske i etničke promjene u BiH (pp. 27‒47). ANUBIH.
Cvitković, I. (2019). Religija u raljama politike. ANUBiH.
Čubrilović, V. (1958). Istorija političke misli u Srbiji XIX veka. Prosveta.
Ćirković, S. (2004). Srbi među evropskim narodima. Equilibrium.
Ćorović, V. (1925). Bosna i Hercegovina. SKZ.
Ćosić, D. (1992). Srpsko pitanje–demokratsko pitanje. Stručna knjiga.
Debeljak, A. (2009). Europa bez Europljana. Profil.
Despotović, Lj. (2011). Geopolitika identiteta. Kultura polisa.
Dimić, Lj. (1998). Srbi i Jugoslavija: prostor, društvo, politika (pogled s kraja veka). Stubovi kulture.
Dimić, Lj., Stojanović, D., & Jovanović, M. (2005). Srbija 1804-2004. Udruženje za društvenu istoriju.
Drljača, D. (1998). Kolektivno pamćenje u etničkim odnosima i etnički sukob–na primeru etničkog konflikta u Bosni i Hercegovini. In N. Pantelić (Ed.), Etnički odnosi Srba sa drugim narodima i zajednicama (pp. 21‒37). Etnografski institut SANU.
Dujmović, S. (2002). Složeni identiteti-pitanje mješovitih brakova u bivšoj Jugoslaviji. In T. Bremer (Ed.), Religija, društvo i politika. Kontraverzna tumačenja i približavanja (pp. 82‒93). Zentralstelle Weltkirche Der Deutschen Bischofskonferenz.
Đukić, O. (2005). Moralni aspekti Dejtonskog mirovnog sporazuma. In Republika Srpska–Deset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma (pp. 609‒617). ANURS.
Đurđev, B. (1964). Uloga crkve u starijoj istoriji srpskog naroda. Svjetlost.
Ekmečić, M. (2007). Dugo kretanje između klanja i oranja. Istorija Srba u Novom veku (1492–1992). Zavod za udžbenike.
Giddens, A. (2003). Sociologija. Ekonomski fakultet.
Giljferding, A. (1972). Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji. Veselin Masleša.
Goluža, B. (1995). Katolička crkva u Bosni i Hercegovini 1918‒1941. Teološki institut.
Hadžijahić, M. (1990). Od tradicije do identiteta: (geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana). Islamska zajednica.
Haralambos M., & Holborn M. (2002). Sociologija–teme i perspektive. Goldeng marketing.
Hobsbaum, Е. (1996). Nacije i nacionalizam od 1780: program, mit, stvarnost. Filip Višnić.
Huruz Memović, E. (2020). Religija i političke stranke u Bosni i Herceghovini. Logos, 1, 179‒188.
Imamović, М. (1976). Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak Bosne i Hercegovine od 1878. do 1914. Svjetlost.
Janković, D. (1954). Karakteristike srpske države u periodu Prvog ustanka. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 2, 142‒155.
Janković, D. (1978). Srpska država i nastajanje srpske nacije. In D. Janjić & M. Mirković (Eds.), Postanak i razvoj Srpske nacije (pp. 45‒56). Narodna knjiga.
Jerotić V. (1999). Vera i nacija. Ars libri.
Jevtić, M. (2011). Srpsko pravoslavlje i mentalni sklop Srba. Politička revija, 4, 37‒58.
Jevtić, M. (2015). Islam kao činilac političkog identiteta u bivšoj Jugoslaviji. Srpska politička misao, 3, 171‒188.
Jovanović, B. (2018). Pamćenje i samozaborav. Dereta.
Kasapović, M. (2005). Bosna i Hercegovina, podijeljeno društvo i nestabilna država. Politička kultura.
Kecmanović, N. (2007). Nemoguća država–Bosna i Hercegovina. Glas Srpske.
Kolsto, P. (2005). Myths and Boundaries in South-Eastern Europe. Hurst & Company.
Kostić, L. (1965). Verski odnosi Bosne i Hercegovine. Selbstverl.
Кraljačić, T. (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini 1882‒1903. Veselin Masleša.
Kuburović, Z. (2010). Verske zajednice u Srbiji i verska distanca. CEIR.
Маdžar B., & Papić, M. (2005). Politika i Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini 1878‒1945. SPKD Prosvjeta.
Markešić, I. (2010). Od religijskog do nacionalnog identiteta i natrag (na primjeru Bosne i Hercegovine). Društvena istraživanja, 19(3), 525‒546.
Mastilović, D. (2012). Između srpstva i jugoslovenstva: srpska elita iz Bosne i Hercegovine i stvaranje Jugoslavije. Art print.
Milošević, B. (2020). Bosna i Hercegovina u vrijeme nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918‒1919. godine. Andrićev institut.
Мilošević, B. (2021). Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini i stvaranje jugoslovenske države. In Kraj rata, Srbi i stvaranje Jugoslavije (pp. 337‒352). SANU.
Milošević, B. (2022). Sablja, pero i krst. Srpsko sveštenstvo u Bosni i Hercegovini 1878‒1914. Prometej.
Milošević, Z. (2011). Religija i nacionalni identitet, od prozelitizma do modernih socijalnih tehnologija. Srpska politička misao, 4, 355‒375.
Milutinović, Z. (2018). Bitka za prošlost, Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam. Geopoetika izdavaštvo.
Mirković, M. (1979). Pravoslavna crkva u Srba na njihovom putu od naroda do nacije (o nekim istoriografskim saznanjima i problemima istraživanja). In D. Janjić & M. Mirković (Eds.), Postanak i razvoj Srpske nacije (pp. 57‒71). Narodna knjiga.
Ortajli, I. (2004). Najduži vek imperije. Srpska književna zadruga.
Perišić, N. (2012). Mješoviti brak u BiH. Od poželjnog do prezrenog – mješoviti brak kao kulturna i politička kategorija u savremenoj BiH. Friedrich Ebert Stiftung.
Petrović, R. (1987). Мigracije u Jugoslaviji i etnički aspekt. Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.
Pinjuh, D. (2019). Prijelazi na islam u Bosni i Hercegovini i veze konvertita s njihovom kršćanskom obitelji, od osmanskog osvajanja do kraja 17. stoljeća. Motrišta, 106−107, 68−83.
Popović, M. (2021). Istorijska uloga Srpske crkve u čuvanju narodnosti i stvaranju države. Arhiv RS-Arhiv SPC.
Puljek Shank R. (2020). Politika i civilno društvo. In J. Kolenović-Đapo & J. Brkić-Šmigoc (Eds.), Vrijednosti u BiH: prikaz rezultata Europske studije vrijednosti 2019 (pp. 218−247). Friedrich Ebert Schtiftung BiH & Filozofski fakultet u Sarajevu.
Purivatra, A., Imamović, M., & Mahmutćehajić, R. (1991). Мuslimani i bošnjaštvo. Biblioteka Ključanin.
Raduški, N. (2011). Prisilne migracije u Srbiji: izbeglice iz Bosne i Hercegovine. Sociološki pregled, 3, 373−392.
Raduški, N. (2018). Jezička i religijska komponenta nacionalnog stanovništva Republike Srbije. In N. Raduški (Ed.), Nacionalni identitet i etnički odnosi (pp. 37–59). Institut za političke studije.
Raković, A. (2015). Srbi i religijski intervencionizam 1991−2015. Politički aspekti verskih izazova srpskoj državi i crkvi posle raspada Jugoslavije. Hrišćanski kulturni centar dr Radovan Bigović.
Rašković, J. (1990). Luda zemlja. Akvarijus.
Redžić, Е. (1993). Istorijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. ANUBiH.
Samardžić, R. (1991). Prodor islama u Jugoistočnu Evropu. Književnost, 10, 1729−1745.
Sarač, Dž. (2016/17). Bosanskohercegovačka posebnost-tragom jedne čuvene teze. Znakovi vremena, 74‒75, 217‒242.
Sekulić, D. (2014). Identitet i vrijednosti. Politička kultura.
Simović, V. (2019). Narod, partije i demokratija u Bosni i Hercegovini. Fakultet političkih nauka.
Simović, V., & Antić, V. (2019). Uticaj religije na nastanak i razvoj političkih partija u Bosni i Hercegovini. Politička revija, 1, 59‒75.
Smit, A. (1998). Nacionalni identitet. Čigoja štampa.
Subotić, M. (2017). O psihičkim svojstvima, mentalitetu i identitetu Srba Dinaraca. Politička revija, 3, 25−43.
Sundhaussen, H. (2009). Od mita regije do „države na silu“: metamorfoze u Bosni i Hercegovini. Prilozi, 38, 11‒30.
Vasić, M. (2005). Islamizacija na Balkanskom poluostrvu. ANURS-Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Velikonja, M. (1998). Bosanski religijski mozaiki. Znanstveno in publicistično središče.
Vinaver, V. (1954). Istorijska tradicija u Prvom srpskom ustanku. Istorijski glasnik, 1‒2, 103‒119.
Vukoičić, J. (2014). Istorija, rat i nacionalni identitet. Politička revija, 1, 45‒65.
Vukoičić, J. (2019). Rat i država–oslobodilačka borba i nacionalno ujedinjenje u savremenoj istoriji srpske političke misli. Nacionalni interes, 11(3), 99‒119.
Zirojević, O. (1998). Turci u našem ogledalu. In N. Pantelić (Ed.), Etnički odnosi Srba sa drugim narodima i zajednicama (pp. 107‒113). Etnografski institut SANU.
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
