Some documents on medieval Bosnia from the collection Miscellanea saeculi XV of the State archives in Dubrovnik

  • Neven Isailović Institute of History, Belgrade
Keywords: Bosnia, Dubrovnik (Ragusa), Prača, Drijeva (Narenta), Perkino Selo (Perchino Sello), Utvičići, Sandalј Hranić, Grgur Vukosalić Nikolić, salt, slaves

Abstract

The article contains the edition of six documents on the relations between medieval Dubrovnik (Ragusa) and Bosnia with commentary. All the documents derive from the collection Miscellanea saeculi XV (Miscellany of the 15th century), which is one of the understudied collections of the State Archives in Dubrovnik. The first three documents are notarial documents concerning the debts of Bosnian merchants from Foča (Radič Milovčić) and Prača (brothers Ozrislav and Zub Kranisalјić) to two wealthy citizens of Dubrovnik – Miltinus de Priboe and Anthoe de Butcho, issued between 1400 and 1402. The fourth document is a testimony to an investigation conducted in July 1417 concerning the sale (and resale) of slaves and smuggling of salt between the Dubrovnik territory and Bosnia in the area of the Drijeva market place. The fifth document is an unpublished part of the investigative process against John Zrieva, son of Lampre, conducted in June 1419 because he had accepted a landed possession in Konavle (Canali), given to him by voivode Petar Pavlović, which included the village of Perkino Selo (Perchino Sello), along with the Nosanović family who lived in it. The sixth document is a testimony of the process (involving a jury) against two Vlachs of Grgur Vukosalić Nikolić and two Vlachs of Sandalj Hranić, who took a silver vessel (probably a platter) from Pribio Ostojić when they were visiting the settlement of Crna Gora in Pelješac Peninsula in 1434. These selected documents are a valuable source of data on economic and social history of medieval Bosnia and Dubrovnik, as well as on anthroponomy.

References

Čremošnik, G. (1976). Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju južnih Slavena, Sarajevo: Akademija nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Ćirković, S. (1964). Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd: Srpska književna zadruga.

Ćirković, S. (1989). Proizvodnja, zanat, tehnika u srednjovekovnoj srpskoj državi, Opeke srpskih srednjovekovnih manastira, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 1–24.

Ćošković, P. (2005). Crkva bosanska u XV. stoljeću, Sarajevo: Institut za istoriju.

Dinić, M. (1959). Dubrovčani kao feudalci u Srbiji i Bosni, Istorijski časopis, 9–10, 139–149.

Dinić, M. (1967). Iz Dubrovačkog arhiva III, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

Dinić, M. (1967а). Humsko-trebinjska vlastela, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

Fejić, N. (1981). Trgovina bosanskim robljem u Barceloni krajem XIV i početkom XV veka, Istorijski časopis, 28, 27–48.

Janeković Römer, Z. (1999). Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Jireček, K. (1904). Die Mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner, Archiv für Slavische Philologie, 26, 161–214.

Jireček, K. (1951). Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Sarajevo: Svjetlost.

Jireček, K. (1952). Istorija Srba II. Kulturna istorija, Beograd: Naučna knjiga.

Kapetanić N. i Vekarić, N. (1999). Stanovništvo Konavala 1, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti.

Kapetanić N. i Vekarić, N. (2002). Konavoski rodovi (H–Pe), Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Kolanović, J. i dr. (2006). Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. (sv. 1). Zagreb: Hrvatski državni arhiv.

Kovačević, D. (1961). Trgovina u srednjevjekovnoj Bosni, Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.

Kovačević Kojić, D. (1978). Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo: Veselin Masleša.

Kurtović, E. (2007). Dileme oko titule vojvode u srednjovjekovnoj Bosni, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH, 36, 243–261.

Kurtović, E. (2008). Dubravčići, vlasi Ugarci sa područja Ljubomira, Istorijski časopis, 57, 107–122.

Kurtović, E. (2009). Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo: Institut za istoriju.

Kurtović, E. (2010). Iz historije pčelarstva u srednjem vijeku (Košnice, pčele i med na uzgoju i u pljačkama u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu), Prilozi, 39, 11–30.

Kurtović, E. (2011). Iz historije vlaha Predojevića, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 40, 243–254.

Kurtović, E. (2011а). Seniori hercegovačkih vlaha, Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 647–695.

Kurtović, E. (2013). „Ad usum boni pasculatoris et boni viri“ (Uzgoj konja u dubrovačkom zaleđu kroz prizmu ugovora o uzgoju), Spomenica Ibrahima Karabegovića, Sarajevo: Institut za istoriju, 35–68.

Kurtović, E. (2013а). Magarci u dubrovačkom zaleđu, Inicijal. Časopis za srednjovekovne studije, 1, 137–159.

Kurtović, E. (2014). Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo: Univerzitet.

Kurtović, E. (2015). Trgovci iz Prače u knjigama zaduženja 1369–1524. godine, Građa Arhiva Bosne i Hercegovine, 6–7, 109–154.

Kurtović, E. (2016). Utvičići iz Foče (bosansko ili dubrovačko porijeklo?), Prilozi, 45, 13–39.

Kurtović, E. (2017). Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga zaduženja Državnog arhiva u Dubrovniku 1365–1521) I/1–2, Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Kurtović, E. (2019). Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga kancelarije Državnog arhiva u Dubrovniku 1341–1526) 1–3, Sarajevo: Institut za historiju, Historijski arhiv.

Kurtović E. i Filipović, E. O. (2011). Četiri bosanska Sokola, Pregled. Časopis za društvena pitanja, 32, 83–114.

Lučić, J. (1967). Neobjavljene isprave i akti XIII stoljeća iz dubrovačkog arhiva, Arhivski vjesnik, 10, 117–133.

Lučić, J. (1970). Neobjavljene isprave i akti XIII stoljeća iz dubrovačkog arhiva (II dio), Arhivski vjesnik, 13, 381–395.

Lučić, J. (1972). Neobjavljene isprave i akti XIII stoljeća iz Dubrovačkog arhiva, Arhivski vjesnik, 15, 55–68.

Lučić, J. (1973). Neobjavljene isprave i akti XIII stoljeća iz Dubrovačkog arhiva, Arhivski vjesnik, 16, 109–122.

Lučić, J. (1975). Miscellanea saeculi XIV ex Archivio Ragusii (Dubrovnik), Lastovo, I dio, Arhivski vjesnik, 17–18, 67–78.

Lučić, J. (1977). Miscellanea saeculi XIV ex Archivio Ragusii (Dubrovnik) Lastovo II. dio, Arhivski vjesnik, 19–20, 240–247.

Lučić, J. (1979). Miscellanea saeculi XIV. ex Archivio Ragusii (Dubrovnik), Arhivski vjesnik, 21–22, 323–330.

Lučić, J. (1985). Miscellanea saeculi XIV ex archivio Ragusii (Dubrovnik). IV Dubrovnik i naše područje, Arhivski vjesnik, 28, 45–54.

Lučić, J. (1987). Miscellanea saeculi XIV ex Archivio Ragusii (Dubrovnik). V Naši i drugi krajevi, Arhivski vjesnik, 30, 127–133.

Marinović, А. (1973). I pubblici registri fondiari nella Repubblica di Dubrovnik nel Medio Evo, Studi Veneziani, 15, 135–176.

Miklosich, F. (1858). Monumenta Serbica spectancia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Viennae: apud Gulielmum Braumüller.

Nedeljković. B. M. (1964). Dubrovčani u svatovima kneza Lazara Đurđevića, Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 8/2, 479–523.

Nedeljković, B. M. (1978). Mešovita porota. (Dubrovačka dokumenta XIV i XV veka o pograničnoj poroti), Mešovita građa – Miscellanea, 6, 9–180.

Nilević, B. (1990). Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, Sarajevo: Veselin Masleša.

Peco, A. (1987). Iz jezičke teorije i prakse, Beograd: Naučna knjiga.

Pešorda Vardić, Z. (2012). U predvorju vlasti: dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku, Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Pucić, M. (1858). Spomenici srpski (Vol. I). Beograd.

Pucić, M. (1862). Spomenici srpski (Vol. II). Beograd.

Radonić, J. (1934). Dubrovačka akta i povelje I/1–I/2, Beograd: Srpska kraljevska akademija.

Sindik, I. (1926). Dubrovnik i okolina, Beograd: Srpska kraljevska akademija.

Stipišić, J. (1972). Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb: Školska knjiga.

Stojanović, Lj. (1929–1934). Stare srpske povelje i pisma I/1–I/2, Beograd–Sremski Karlovci: Srpska kraljevska akademija.

Šoljić, A. Šundrica, Z. i Veselić, I. (2002). Statut grada Dubrovnika sastavljen godine 1272, Dubrovnik: Državni arhiv.

Tošić, Đ. (1982). Stanovništvo srednjovjekovnog trga Drijeva, Prilozi, 19, 75–104.

Tošić, Đ. (1985). O krijumčarenju soli na Neretvi, Tribunia, 9, 25–30.

Tošić, Đ. (1987). Trg Drijeva u srednjem vijeku, Sarajevo: Veselin Masleša.

Tošić, Đ. (1988). Dubrovačka porodica Hranković, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 87–102.

Tošić, Đ. (2001). Vojvoda Petar Pavlović. Prilog istoriji Bosne početkom XV vijeka, Jugoslovenski istorijski časopis, 1–2, 35–46.

Tošić, Đ. (2010). Ispolica soli na Neretvi, Spomenica akademika Marka Šunjića (1927–1998), Sarajevo: Filozofski fakultet, 91–102.

Vego, M. (1982). Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo: Svjetlost.

Vekarić, N. (1996). Pelješki rodovi (L–Ž), Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti.

Vekarić, N. (2012). Vlastela grada Dubrovnika 2. Vlasteoski rodovi (A–L), Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Vekarić, N. (2012a). Vlastela grada Dubrovnika 3. Vlasteoski rodovi (M–Z), Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Vekarić, N. (2015). Vlastela grada Dubrovnika 6. Odabrane biografije (Pi–Z), Zagreb–Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Vekarić, S. (1967). Vijesti o nekim izumrlim porodicama peljeških pomoraca, Pomorski zbornik, 5, 489–500.

Voje, I. (1976). Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Zilić, A. (2018). Pobuna u Konavlima i prateća razbojništva u sjeni pregovora oko dubrovačkog stjecanja Pavlovića dijela župe, Hercegovina. Časopis za kulturno i historijsko naslijеđе, 17, 59–94.

Zovko, V. (2012). Uloga poklisara u širenju teritorija Dubrovačke Republike na zaleđe (krajem 14. i početkom 15. stoljeća) [neobjavljena doktorska disertacija], Zagreb: Filozofski fakultet.

Živković, P. (1980). Kreditno-trgovačke veze Braila Tezalovića sa Dubrovčanima, Zgodovinski časopis, 34/3, 299–311.

Živković, P. (1986). Utjecaj primorskih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stojeću (pojava građanske klase i novog plemstva), Tuzla: Univerzal.

Živković, P. (1991–1992). Dubrovački rod Mikočić-Utvičić u Bosni tijekom 15. stoljeća, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 31/18, 163–178.

Published
2020-05-29
How to Cite
Isailović, N. (2020). Some documents on medieval Bosnia from the collection Miscellanea saeculi XV of the State archives in Dubrovnik. Synesis: Journal for Humanities and Social Sciences, 1(1), 97-128. https://doi.org/10.7251/SIN2001097I
Section
Articles