Božanski neurotičari: subverzija gnjeva u Eshilovim Eumenidama i integrativna violentnost

Autori

  • Nikola Bogićević GDC Res Publica, Prnjavor, Bosna i Hercegovina

DOI:

https://doi.org/10.63356/sin.2025.001

Ključne reči:

gnjev, nasilje, subverzija, Eshil, Frojd

Apstrakt

U članku će biti izvršeno poređenje dva narativa o specifičnom načinu podvođenja gnjeva, i njemu imanentnih aktualizacija nasilja i agresije pod poredak pravde. Prvo će biti obrađen savremeni narativ unutar tri diskurzivne cenzure: kulturološke, psihološke i političke, te njegova sublimacija u Frojdovom konceptu “nagona ka smrti”. Zatim će biti prikazana genealogija gnjeva u antičkom kontekstu da bi se došlo do određujuće subverzije u Eshilovoj drami Eumenide i samim tim do poređenja sa savremenim diskursima violentnosti. Pokazaće se da je mračna helenska intuicija možda teorijski produktivnija kada su u pitanju tematizacija i eksplikacija problema nasilnog utemeljenja pravde, a to ćemo argumentovati kroz postuliranje trodjelne dijalektičke strukture koja se sastoji iz: 1) transcendentnog izvora, 2) božanskog neurotičara i 3) subverzije u psihološki imaginarijum nasilnih scenarija. Struktura će nam takođe pokazati da je emanacija nasilja iz gnjeva uvijek dio šire implicirane sheme, projekta ili poretka, i da je nasilni čin nemoguće prosto redukovati na motiv i psihološki karakter počinitelja te na njegovu materijalizaciju.

Reference

Badiju, A. (2017). Pravi život. Fakultet za medije i komunikacije.

Cohen, D., Nisbett, R. E., Bowdle, B. F., & Schwarz, N. (1996). Insult, aggression, and the southern culture of honor: An “experimental ethnography”. Journal of Personality and Social Psychology, 70(5), 945–960. https://doi.org/10.1037/0022-3514.70.5.945

Doležal, D. (2024). Vigilantizam - neformalna zaštita društva ili nužno zlo?. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 45(2), 381–402. https://doi.org/10.30925/zpfsr.45.2.5

Eshil. Sofokle. Euripid. (2002). Helenske drame. CID.

Frojd, S. (2014). Iz kulture i umetnosti. Neven.

Fukuyama, F. (1994). Kraj povijesti i Poslednji čovjek. Hrvatska sveučilišna naklada.

Harris, E., Leao, D., & Rhodes, P. J. (2013). Law and drama in ancient Greece. Bloomsbury Publishing.

Hobbes, T. (2013). Levijatan ili Građa, oblik i moć crkvene i građanske države. Naklada Jesenski i Turk.

Homer. (1968). Ilijada. Izdavačko preduzeće Prosveta.

Revenge, but no sweet life for killer. (2022). Chicago Tribune. https://www.chicagotribune.com/2008/02/10/revenge-but-no-sweet-life-for-killer/

Jeger, V. (1991). Paideia: oblikovanje grčkog čoveka.Književna zajednica Novog Sada.

Kaluđerović, Ž. (2010). Helensko poimanje pravde. Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.

Knežević, B. (2023). Poimanje prava Ronalda Dvorkina. Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.

Mate, G., & Mate, D. (2023). Mit o normalnom: trauma, bolest i izlečenje u toksičnoj kulturi. Publik praktikum.

Matijašević, Ž. (2021). Dobri ljudi neurotici: Stoljeće Freudove “Nelagode u kulturi”. U B. Mikulić, M. Žitko & S. Damnjanović (Eds.), Psihoanaliza i njezine sudbine (pp. 185–201) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Nussbaum, M. (1985). Aeschylus and Practical Conflict. Ethics, 95(2), 233–267.

Nussbaum, M. (2018). Anger and forgiveness: resentment, generosity, justice. Oxford University Press.

Ramšak, M. (2013). Posredovanje kulture u jeziku: utjecaj kulture časti na svakodnevni život. Narodna umjetnost, 50(2), 7–32. https://doi.org/10.15176/vol50no201

Ritchie, D. T. (2009). “Western” notions of justice: Legal outsiders in American cinema. Suffolk University Law Review, 42(4), 849–868.

Seierstad, A. (2015). One uf Us: the story of Anders Breivik and the Massacre in Norway. Farrar, Straus and Giroux.

Shackelford, T. K. (2005). An evolutionary psychological perspective on cultures of honor. Evolutionary Psychology, 3, 381–391. https://doi.org/10.1177/147470490500300126

Skorupka, A. (2020). A critical look at Francis Fukuyama’s concept of thymos. Humanistyka i Przyrodoznawstwo, 26, 167–178. https://doi.org/10.31648/hip.6747

Sloterdijk, P. (2012). Rage and time: a psychopolitical investigation. Columbia University Press.

Snell, B. (1953). The discovery of the mind; the Greek origins of European thought. Basil Blackwell.

Stojanović, Z. (1984). Teorija tragedije. Nolit.

Wenning, M. (2009). The return of rage. Parrhesia, 8, 89–99.

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-03-14

Broj časopisa

Sekcija

Članci