Kult boginje Majke Zemlje u rudnicima Ilirika i Hispanije

Autori

  • Željka Šajin Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet, Bosna i Hercegovina

DOI:

https://doi.org/10.63356/sin.2025.005

Ključne reči:

Majka Zemlja, Terra Mater, Ilirik, Hispanija, rudnički distrikti, rudnički panteon

Apstrakt

U ovom radu se na osnovu epigrafske građe istražuje kult boginje Majke Zemlje (Terra Mater) u rudničkim regionima Ilirika u doba dinastije Severa, i Hispanije u doba principata. Glavni naglasak stavljen je na rudnike željeza na Sani i Japri, i rudnike srebra na prostoru Mazarona. Kult Majke Zemlje, uprkos velikoj geografskoj udaljenosti rudničkih regiona, i razlikama u epohama rimske eksploatacije, pokazuje snažnu jednoobraznost i zvaničan karakter. Poštovanje boginje od strane zakupaca rudnika, carskih prokuratora, vilika i kolona, bilo je direktno uslovljeno teškoćama i izazovima u rudničkom području. U kultu boginje prepoznajemo i manifestaciju posebne vrste morala u eksploataciji zemlje tj. prirode.

Reference

Basler, D. (1977). Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre. Glasnik Zemaljskog muzeja, 30/31, 121–171.

Benvéniste É. (1936). Liber et Liberi. Revue des Études Latines,14, 52–58.

Brunt, P. А. (1971). Italian Manpower 225 B.C.–A.D. Clarendon Press.

Bulat, M. (1989). Novi rimski natpisi iz Osijeka, Neue römische Inschriften aus Osijek. Osječki zbornik, 20, 31–51.

De Blas Cortina, M. (2005). Un témoignage probantde l’exploitation préhistorique du cuivre dans le nord de la Péninsule Ibérique: le complexe minier d’El Aramo (Asturies), In P. Ambert, & J. Vaquer (Eds.), La première métallurgie en France et dans les pays limitrophes. Carcassonne, 20-28 septembre 2002. Actes du colloque international (pp. 195–205). Mémoire XXXVII de la Société Préhistorique de France.

Domergue, C. (1965). Les Planii et leur activité industrielle en Espagne sous la République. Mélanges de la Casa de Velázquez, 1(1), 9–27. https://doi.org/10.3406/casa.1965.925

Domergue, C. (1990). Les mines de la péninsule Ibérique dans l`Antiquité romaine. École Française de Rome.

Domergue, C. (2008). Les mines antiques. La production des métaux aux époques grecque et romaine. Picard.

Dušanić, S. (1977). Aspects of roman mining in Noricum, Pannonia, Dalmatia and Moesia Superior. In H. Temporini (Ed.), Politische Geschichte (Provinzen und Randvölker: Lateinischer Donau-Balkanraum) (pp. 52–94). De Gruyter. https://doi.org/10.1515/9783110852882-003

Dušanić, S. (1999). The miners’cults in Illyricum. Pallas, 50(1), 129–139. https://doi.org/10.3406/palla.1999.1543

Gatto, F. (2021). Nuove ipotesi sull’identità di Albanus, Dispensator della Societas Montis Ficariensis (CIL, II 3525-3527). Archeologia Classica, 72, 695–708. https://www.jstor.org/stable/27119428

Jovanović, B., & Janković, I. (Eds.). (1982). Rudna glava, najstarije rudarstvo bakra na centralnom Balkanu. Muzej rudarstva i metalurgije i Arheološki institut.

Koch, M. (1984). Die Turullii und Neukarthago. In. F. J. Oroz Arizcuren (Ed.), Navicula Tubigensis: Studia in honorem Antonii Tovar (pp. 233–246). Gunter Narr Verlag.

Lejeune, M. (1952). À propos de trois inscriptions italiques. Revue des Études Anciennes, 54(3–4), 340–342.

Maričić G., & Šajin, Ž. (2019). The status of the coloni in the mining district of Vipasca in view of the provisions of the Lex metallis dicta. Starinar, 69, 287–296. https://doi.org/10.2298/STA1969287M

Mrozek, S. (1982). Zur Religion der römischen Bergleute in der Prinzipatszeit. Eos, 70, 139–148.

Noguera Celdrán, J. M., & Navarro‐Suárez, E. J. (1999). Genio S(ocietatis) M(ontis) F(icariensis): una nueva propuesta de lectura del epigrafe CIL, II, 3527. In XXIX Congreso Nacional de Arqueologia (pp. 669–679). Instituto de Patrimonio Historico.

Patsch, C. (1907). Arheološko-epigrafska istraživanja o povjesti rimske provincije Dalmacije. Glasnik Zemaljskog muzeja, 19, 431–470.

Pena, M. J. (1996). S(ocietas) M(ontis) F(icariensis). Nota sobre la inscripcion CIL II 3527 (Mazarrón, Murcia). Verdolay, 8, 43–47.

Petković, Ž. (2002). Dedikacija Jupiteru i Liberu sa Kosmaja, Živa Antika, 52, 219–224.

Simić, V. M., & Vasić, M. R. (1977). La Monnaie des mines romaines de l’Illyrie. Revue numismatique, 6(19), 48–61. https://doi.org/10.3406/numi.1977.1760

Šajin, Ž. (2019). Rimski rudnici srebra i olova u španskim provincijama i Iliriku. Komparativna studija, Filozofski fakultet u Banjoj Luci.

Weisgerber, G. (1985). Bemerkungen zur prähistorischen und antiken Bergbautechnik. Wagner.

Wilson, A. J. N. (1966). Emigration from Italy in the Republican Age of Rome. Manchester University Press & Barnes and Noble.

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-03-26

Broj časopisa

Sekcija

Članci