Staka Skenderova i njen značaj za početke formalnog vaspitanja i obrazovanja ženske omladine
DOI:
https://doi.org/10.63356/sin.2025.015Ključne reči:
Staka Skenderova, školsko obrazovanje i vaspitanje, djevojčice, djevojke, Bosna i HercegovinaApstrakt
Staka Skenderova bila je među prvim inicijatorima školskog vaspitanja i obrazovanja ženske omladine i kao takva zauzima značajno mjesto u istoriji školstva Bosne i Hercegovine, a posebno srpskog školstva. Na školovanje djevojčica i djevojaka tada (19. vijek) se gledalo kao na nešto sasvim nepotrebno, što po njoj nije bilo prihvatljivo, te je odlučno krenula u akciju otvaranja srednjih škola i obrazovanja ženske omladine. Svjedoci smo da ženama ni danas nije lako da budu u svakom segmentu društva ravnopravne s muškarcima, a kako je to bilo prije vijek i po, kada se veoma mali broj njih uopšte usuđivao aktivno uključiti u tu neizvjesnu ekspediciju, nastojimo otkriti upravo ovakvim proučavanjima, što bi bio i predmet našeg proučavanja. Cilj rada ogleda se u čuvanju uspomene na postojanje, djelovanje i pedagoški rad značajnih ličnosti i pojava, i njihovog doprinosa u oblasti vaspitno-obrazovnog rada. U skladu sa definisanim predmetom proučavanja koristili smo metodu teorijske analize i sinteze i istorijsku metodu koja se zasniva na analizi dostupne, relevantne literature i tekstova. Smatramo da rezultati proučavanja imaju šire društvene i pedagoške implikacije, jer ideje o školskom obrazovanju ženske populacije tada dovode do toga da danas formalno domaći i međunarodni normativno-pravni standardi garantuju pravo na školovanje i obrazovanje bez ikakve diskriminacije po bilo kom osnovu, pa i po osnovu pola.
Reference
Bogićević, V. (1975). Pismenost u Bosni i Hercegovini od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Veselin Masleša.
Branković, B. (2024). Putevima pismenosti Srba u Bosni. Prilog proučavanju samoučkog opismenjavanja kod Srba u Bosni. Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet, Institut za humanističke i društvene nauke. https://doi.org/10.5281/zenodo.11522078
Đorđević, Ž. (1958). Vaspitanje u Srba (udžbenik nacionalne istorije pedagogije). Naučna knjiga.
Giljferding, A. (1972). Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji. Veselin Masleša.
Giljferding, A. (1976). Predgovor u Ljetopisu Bosne Stake Skenderove. In V. Maksimović & L. Šekara (Eds.), Ljetopisi (pp. 155–157). Veselin Masleša.
Ivanišević, F. J. (1910). Srpsko-pravoslavno školstvo u Bosni i Hercegovini. Zemaljska štamparija.
Kršić, Ј. (1932, Januar 6–9). Hadži Staka Skenderova. Politika. https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1932-01-06
Kršić, J. (2017). Hadži Staka Skenderova. In J. Janjić & B. Babić (Eds.), Hadži Staka Skenderova i Srpska kultura u Bosni i Hercegovini (pp. 21–24). Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.
Laketa, N. (2010). Vaspitanje i škola. Učiteljski fakultet.
Maksimović, V. (1976). Tri monaha ljetopisca. U V. Maksimović & L. Šekara (Ur.), Ljetopisi (pp. 5–33). Veselin Masleša.
Matić, N. (2008). Srpske pravoslavne škole u BiH pod austrougarskom upravom. Konstantin Matić.
Meljčakova, K. (2017). Problem ženskog obrazovanja u Bosni – Staka Skenderova: njen život,
njena škola. In J. Janjić & B. Babić (Eds.), Hadži Staka Skenderova i Srpska kultura u Bosni i Hercegovini (pp. 131–142). Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.
Papić, M. (1972). Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske okupacije (1878–1918). Veselin Masleša. https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Mitar-Papi%C4%87-%C5%A0kolstvo-u-BiH-za-vrijeme-Austrougarske_opt.pdf
Papić, M. (1976). Tragom kulturnog nasljeđa. Svjetlost.
Papić, M. (1978). Istorija srpskih škola u Bosni i Hercegovini. IP Veselin Masleša.
Pejanović, Đ. (1953). Srednje i stručne škole u Bosni i Hercegovini od početka do 1941. godine. Svjetlost.
Pindžo, I. (2021, Maj 27). Staka Skenderova: Usamljenica u pustinji. Azra Magazin. https://azra.ba/teme/233784/staka-skenderova-usamljenica-u-pustinji/
Popović, А. (1903). Hadži Staka Skenderova, srpska kaluđerica i učiteljica. Bosanska vila, XVIII(23-24), 393–395. https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_B23ACC13C096C0AC62D73D55CF57B785-1903-12-B023-24
Samardžić, B. (2024). Sarajevo i Staka Skenderova. Uloga i značaj Srpskog Sarajeva u stvaranju Republike Srpske. Univerzitet u Istočnom Sarajevu, 63–78.
Stojaković, G. (2017). Staka Skenderova ili prilog za istoriju autentičnosti. In J. Janjić & B. Babić (Eds.), Hadži Staka Skenderova i Srpska kultura u Bosni i Hercegovini (pp. 143–160). Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.
Stojanović Jovanović, B., & Jovanović, S. (2017). Školovanje ženske dece u Srbiji u prvoj polovini XIX vijeka. Zbornik radova Pedagoškog fakulteta Užice, 20(19), 39–46. https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/2560-550X/2017/2560-550X1719039S.pdf
Trnavac, N., & Đorđević, J. (2005). Pedagogija. IP Naučna knjiga komerc.
Vujković, S. (2018). Javni identiteti žena u okviru bosanskohercegovačkog društva krajem XIX i početkom XX vijeka. Glasnik udruženja arhivskih radnika RS, 10, 155–167. https://doisrpska.nub.rs/index.php/GUARS/article/view/6009



